Prijava policiji

- Udala sam se 2. septembra 1996. godine. U kući sam zatekla dvoje djece iz Huseinovog prvog braka, od četiri i šest godina. Tada nisam znala da ga je bivša supruga ostavila  zbog fizičkog maltretiranja. Nisam znala ni da je deset godina odležao u zatvoru, jer je u jednom restoranu u Todorovu prije agresije na BiH nožem izbo čovjeka. Nakon mjesec braka počeo me vrijeđati i tući – počinje dramatičnu ispovijest N. R.

Tuče i maltretiranja, često bez ikakvog povoda, bile su sastavni dio njenog života punih 15 godina. Nikada je nije tukao pred djecom, a ona se djeci nikad nije požalila na oca.

Izmišljao je razloge za matretiranja, a nekoliko puta je morala sat ili dva na jednoj nozi stajati ispod sijalice s glavom okrenutom prema svjetlu. Ako to ne bi uradila, bila bi pretučena. Samo jednom je otišla u Policijsku stanicu Velika Kladuša da bi prijavila supruga koji ju je zlostavljao.

- Bila je zima, došao je u stan i tražio kafu i jelo. Nakon što sam donijela oboje, sve je bacio na pod. Kada sam ga upitala zašto to radi, uzeo je nož. Prepala sam se, pobjegla u kupatilo, zaključala se i kroz mali prozor pobjegla bosa do policije – prisjetila se N. R.

Bilo je stid

Huseina je policija potom odvela i prenoćio je u pritvoru. Osam dana kasnije N. R. ponovo je dobila batine, jer ga je prijavila za nasilje u porodici. Do bijega u sigurnu kuću N. R. nije više tražila pomoć policije od nasilnog supruga. Bježala je u komšiluk i vraćala se nakon dan ili dva. Punih 15 godina žrtva je od braće u Bužimu skrivala da je suprug zlostavlja. Na pitanje zašto, odgovorila je tiho da ju je bilo stid.

U bihaćku sigurnu kuću prevezena je vozilom bužimskog Centra za socijalni rad. Prethodno ju je suprug “ispratio” udarcima po glavi i ramenima. N. R. čeka sudski poziv za rastavu od Huseina. U sigurnoj kući joj je, kako tvrdi, dobro, paze je i nije navikla na takvu brigu. Kada se razvede, za početak će boraviti kod braće u Bužimu, a poslije šta život donese.

avaz.ba

 Pored ovoga krivičnog djela desilo se još jedno okarakterisano kao “drsko ponašanje” u mjestu Ostrožac.

Napomenimo još da tokom noći i od jutros neprestano pada snijeg u Cazinu, te da su Zimske službe na terenu i čiste. Svi putni pravci su prohodni, navodi s u izvještaju Civilne zaštite Cazin.

Uskoro vam donosimo i fotografije iz sniježnog Bihaća.

krajina.ba

Problemi vezani za uredno snabdijevanje vodom i električnom energijom na području naše općine nisu zabilježeni. Ipak, primijećeno je da je na našem kantonu došlo do povećane potrošenje električne energije, stoga iz „Elektroprivrede“ apeliraju na potrošače da krajnje racionalno koriste električnu energiju kako bi se potrošnja smanjila, čime se smanjuje i mogućnost za pojavu eventualnih kvarova.

Podsjećamo, po Odluci o komunalnom redu građani su dužni očistiti snijeg i led ispred porodičnih kuća i objekata koje koriste. Ukoliko ne budu izvršavali ovu obavezu protiv istih će biti poduzete kaznene mjere. Novčane kazne koje se mogu izreći kreću se od 200 do 300 KM za fizička i od 500 do 1.500 KM za pravna lica.

RVK

 Kako je za “Dnevni avaz” potvrdio generalni direktor “Elektroprivrede BiH” Elvedin Grabovica, situacija je zbog konstantnog nestajanja zaliha uglja zabrinjavajuća. No, on je naglasio da se još proizvode potrebne količine struje.

- Željeznice ne rade i putevi do termoelektrana prilično su neprohodni. U Tuzlanskom kantonu izašli su nam ususret tako što su nam osigurali transport uglja kamionima. Trenutno imamo probleme s dopremom uglja iz Breze u Kakanj – kazao nam je Grabovica.

On je naglasio da hidroelektrane u FBiH trenutno uopće ne proizvode električnu energiju, što situaciju čini dodatno složenijom. Nije mogao prognozirati kada će EPBiH moći računati na hidropotencijale, ali da EPBiH poduzima sve da ih osposobi.

 KRIVIČNIH DJELA: 6

NARUŠAVANJA JRIM:  2

SAOBRAĆAJNIH NEZGODA: 3

KRIMINALITET

Bihać- 3 KD – «teška krađa»

- «krađa»

- «posjedovanje i omogućacvanje uživanja opojnih droga»

Cazin- 1 KD – «ubistvo u pokušaju»

Velika Kladuša- 2 KD- «teška krađa»

JAVNI RED I MIR

Cazin- 2 narušavanja J RiM – «drsko ponašanje»»

- “omalovažavanje ovlaštenih službenih lica“

BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA

Bihać- 1 saob. nezgoda

Velika Kladuša- 1 saob. nezgoda

Ključ- 1 saob. nezgoda

MUP USK

 Donosimo vam snimak u kojem se naš sugrađanin kupa u rijeci Uni na temperaturi od -6 stepeni.

krupljani.ba

 Sinoć na portalu cazin.NET objavljen je video Kerana i Lule sa Konjodora koji su malo modifikovali ovo takmičenje te uveli i skok na glavu, no već danas donosimo video koji je nastao u Cazinu, tačnije u Koprivni, a na videu je Muhić Jusuf ili kako on sebe zove Jet Lee III. On se je zadržao u snijegu dulje od sviju, te pokazao svoje vještine u ovom takmičenju.

cazin.net

 Iako je prošle godine Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) načinilo značajan napredak u procesuiranju ubica iz Ljutočke doline (petorica Srba dobila su ukupno 56,5 godina zatvora za 25 ubijenih civila), veliki broj počinilaca i danas živi slobodno.
Informacija Saveza

Istraživački tim Saveza demobilisanih boraca USK godinama je prikupljao podatke o mučiteljima i ubicama bošnjačkih civila koji su nakon rata ekshumirani iz masovnih  grobnica Tihotina, Bezdana i Hrgar kod Bihaća. U Ripču i Račiću, nadomak Bihaća, bili su zloglasni logori iz kojih je većina civila završila u masovnim grobnicama.

Zahvaljujući preživjelima iz logora Ripač, ubicama pokajnicima Jovici i Zoranu Tadiću,  Miloradu i Zoranu Bergi, Željku Babiću i drugim Srbima kojima je proradila savjest i koji su osuđeni na 56,5 godina zatvora, uporni ljudi iz Saveza demobilisanih boraca USK sačinili su informaciju o najodgovornijim mučiteljima i ubicama koji bježe od ruke pravde, a “Dnevni avaz” ekskluzivno objavljuje njhove lične podatke i sadašnje adrese stanovanja do kojih smo uspjeli doći.

Radi se o pripadnicima Izviđačkog voda 15. lake bihaćke brigade Vojske RS.

Najozloglašeniji je Saša Ćurguz, koji danas živi u Beogradu, u ulici Ilije Đurišića 49, te na još jednoj adresi u Sremskoj Mitrovici. Dragan Dopuđa zvani Pirgo nastanjen je u Nemanjinoj ulici 72/19 u Čačku, dok Nenad Marjanović zvani Nešo Bokser živi mirnim životom u austrijskom gradu Inzbruku, na adresi Hotting Schneeburg 16.

Nenad Popović zvani Pop za mjesto skrivanja od zakona izabrao je Beograd, gdje stanuje u ulici 11. oktobra broj 7, dok se Mile Kalinić krije u Sremskoj Mitrovici, na adresi Tarasa Ševčenka 1. Nekadašnji pripadnik 15. lake bihaćke brigade VRS Đuro Grbić nastanio se u Beogradu, u Bulevaru Zorana Đinđića 12-E, a njegovi ratni saborci Željko Grujić zvani Piksi u Bulevaru Mihajla Pupina 24 i Milorad Matijević u naselju Lukovo bb, također Beograd.

U Prijedoru su se od ruke pravde sklonili Predrag Spasojević zvani Sis i Željko Stanarević, pripadnik srpske vojne policije, dok je Mirko Matijević za mjesto boravka i skrivanja izabrao Kikindu, gdje živi na adresi Suvečanska 52.

Prema istraživanjima Saveza demobilisanih boraca USK, ovi pripadnici Izviđačkog voda 15. lake bihaćke brigade vršili su napade na bošnjačka naselja, odvodili, mučili civile i ubijali ih.

Boro Malešić iz Praščijaka kod Ripča svjedočio je da je svojim plavim kombijem TAM vozio zarobljene civile do lokacije “Slovenski majdan” kod jame Tihotina, a likvidirali su ih Saša Ćurguz, Nenad Marjanović, Željko Grujić i Mile Kalinić, uz prisustvo  Željka Stanarevića, koji nije pucao. Ćurguz je civile ubijao iz pištolja “magnum” kalibra 3,57 milimetara.

Pričao supruzi

Iz logora Račić pretučene bošnjačke civile prevozili su do jame Bezdana otac Saše Ćurguza Zdravko (nakon rata izvršio samoubistvo u Prijedoru) i Pero Vukmirica (vozio kombi TAM), a tu ih je dokrajčila ista grupa. Saša Ćurguz bivšoj supruzi Biljani Pepić ispričao je da je nad Bezdanom lično ubio 25 ljudi, a da su ostale poubijali njegovi ljudi.

Za ubistva deset pripadnika Teritorijalne odbrane BiH, zarobljenih oktobra 1992. godine, u Golubiću, sumnjiče se Saša Ćurguz, Predrag Spasojević, Đuro Grbić i drugi, kao i za smaknuće oko 30 zarobljenika na Bisovačkom mostu u blizini Štrbačkog buka.

U informaciji Saveza demobilisanih boraca USK spominju se i imena Milana Počuče iz Lohova, jednog od šefova i mučitelja u logoru Račić, Bore i Milenka Divjaka, Steve Žigića, Mirka Kneževića, Ratka Mihajlovića, Branka Vignjevića, Steve Mandića, Milorada Pilipovića, Nenada Bubala, Dušana Kneževića.

Oni su, također, organizatori, naredbodavci i saizvršioci zločina u Ljutočkoj dolini, koji su i dalje nedosupni organima gonjenja u BiH.

Saša Ćurguz je klao

Postoje svjedoci (Srbi iz Krnjeuše, općina Bosanski Petrovac) mučkog ubistva borca Armije RBiH Saliha Badnjevića. Njega je Saša Ćurguza, prema navodima iz informacije Saveza demobilisanih boraca, u novembru 1992. nakon zarobljavanja i mučenja – zaklao. Izvor iz Drugog krajiškog korpusa Vojske RS potvrdio je da je Ćurguz na Gorjevcu  nadomak Bihaća ubio i zarobljenog pripadnika Armije RBiH Samira Burzića.

 Mladića su, pored skijaške staze na Jahorini, pronašli pripadnici Gorske službe spasavanja.

Pokušana je reanimacija, ali bez uspjeha.

Rukovodilac Gorske službe spasavanja Miro Kalem potvrdio je da je mladić transportiran do ambulante Olimpijskog centra Jahorina, a onda sanitetom do Doma zdravlja, ali ni ponovni pokušaj reanimacije nije dao rezultate.

Kalem kaže da mladić nije bio skijaš.

 Bivši britanski vojnik Vic Ferguson koji je 1995. godine spasio Hurmiju Mujić iz Sarajeva, danas skuplja donacije kako bi joj pomogao da se kvalificira za Paraolimpijske igre u Londonu, prenio je Guardian.

Već 20 godina traje prijateljstvo između Hurmije Mujić (28) i uspješnog poslovnjaka iz Yorkshirea Vica Fergusona (43) koji ju je 1995. godine spasio iz okupiranog Sarajeva. Danas taj filantrop njoj i još nekolicini mladih paraolimpijaca iz BiH pokušava pomoći skupljanjem donacija. Iako im je platio vize za boravak u Velikoj Britaniji, Ferguson se trudi prikupiti još 15.000 funti da bi im omogućio tromjesečni hotelski smještaj i svakodnevne treninge u posebnoj dvorani.

Hurmija Mujić imala je samo 11 godina kada ju je tokom dječje igre u kičmu pogodila krhotina granate. Teško ozlijeđena djevojčica tada je iz rodne Srebrenice poslana u sarajevsku bolnicu. U njoj je ostala sve do opsade grada kada je pronašao i spasio glavni narednik NATO-a Ferguson.

Britanski vojnik  tada je organizirao da se nekoliko ozlijeđene djece pošalje na rehabilitaciju i liječenje u Veliku Britaniju. Jedna od njih bila je i Hurmija kojoj je operacija na odjelu za ortopediju u Oswestryju omogućila da ostatak života ne provede prikovana za krevet te da započne uspješnu sportsku karijeru.

Djevojčica koja je u srebreničkom genocidu izgubila oca, dvojicu braće i dva ujaka sada je uspješna paraolimpijka koja se u kolicima natječe u tri discipline: bacanju koplja i diska te pucanju. Tokom 2011. godine osvojila je tri zlatne medalje u Sarajevu te se kvalificirala za Evropsko prvenstvo u Holandiji. Uprkos uspjesima, Vijeće ministara BiH ne može joj osigurati potrebna sredstva za natjecanje pa je Fergusonova pomoć jedina preostala nada da će se pojaviti na Paraolimpijadi u Londonu.